Briga o pacijentu s paranoidnim sindromom i sudski nalog za obavezno zadržavanje i liječenje u psihijatrijskoj ustanovi

Panova, Gordana and Kamceva, Gordana (2025) Briga o pacijentu s paranoidnim sindromom i sudski nalog za obavezno zadržavanje i liječenje u psihijatrijskoj ustanovi. In: Sarajevski simpozij za medicinske sestre-tehničare sa međunarodnim učešćem, 05-07 Dec 2025, Sarajevo.

[thumbnail of Program - Sarajevski simpozij-2025.pdf] Text
Program - Sarajevski simpozij-2025.pdf

Download (2MB)
[thumbnail of Briga o pacijentu s paranoidnim sindromom i sudski nalog za obavezno zadržavanje i liječenje u psihijatrijskoj ustanovi.pdf] Text
Briga o pacijentu s paranoidnim sindromom i sudski nalog za obavezno zadržavanje i liječenje u psihijatrijskoj ustanovi.pdf

Download (222kB)

Abstract

Paranoidna shizofrenija (paranoidni sindrom) je oblik shizofrenije koji se obično javlja kasnije, u trećoj ili četvrtoj deceniji života. Prisutne su relativno uporne paranoidne ideje i poremećaji percepcije u obliku halucinacija, uglavnom auditivnih. Deluzione ideje (zablude) su najčešće ideje progona, ideje veličine (tada one uvjetuju nasilno ponašanje pacijenta jer u jednom trenutku on "osjećajući se progonjenim" može postati "progonitelj"), ali se mogu pojaviti i ideje s drugim sadržajem, kao što su ideje relacije-interpretacije, religijske zablude, kao i sulude ideje ljubomore itd. Zablude su nelogične i kod shizofrenije su nesistematizirane. Pacijenti su nepovjerljivi, sumnjičavi, razdražljivi, mogu biti agresivni.
U odnosu na druge podtipove shizofrenije (jednostavni tip, hebefrenija i katatonija) kod paranoidnog tipa početak bolesti je kasniji i najčešće se javlja do 45. godine života. Ličnost pacijenta s paranoidnim oblikom je najduže očuvana u smislu kognitivnih i emocionalnih reakcija, ali zbog hronične prirode bolesti, ove osobe konačno završavaju u tzv. shizofrenom defektnom stanju. Od mentalnih funkcija koje nisu pogođene bolešću su svijest, inteligencija i pamćenje. Promjene su u području misaonog procesa, percepcije, pažnje, volje, nagona i raspoloženja. Bolest ima remitirajući i blago progresivni tok, te je, kako bi se ličnost što duže sačuvala, potrebno redovno i odgovarajuće liječenje antipsihoticima nove generacije.
Ključne riječi: paranoidni sindrom, halucinacije, deluzije

Item Type: Conference or Workshop Item (Speech)
Subjects: Medical and Health Sciences > Clinical medicine
Divisions: Faculty of Medical Science
Depositing User: Gordana Kamceva
Date Deposited: 20 Jan 2026 10:13
Last Modified: 20 Jan 2026 10:13
URI: https://eprints.ugd.edu.mk/id/eprint/37160

Actions (login required)

View Item
View Item